U ponedjeljak 7. 11. 2016. na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, Nenad Bakić, poznati investitor i filantrop te član Rotary klub Zagreb Centar, održao je predavanje na temu Stvaranje kulture uspjeha.
Ovo zanimljivo i vrlo poučno predavanje potaknulo je mnoge na promišljanje kako se uz nevelika novčana ulaganja, puno truda, volje i želje može pokrenuti veći broj mlađih naraštaja u promjenama načina pristupanja hrvatskome školstvu.
Pojam STEM dolazi iz engleskog jezika, a zapravo je akronim satkan od početnih slova četiriju područja – science, technology, engineering i mathematics.
Kako se ovaj naziv u posljednje vrijeme sve češće koristi i u hrvatskom, postavlja se pitanje zašto? Odgovor je jednostavan – zbog jezične ekonomije jer što bi to u hrvatskim prilikama bila znanost!?
Hrvatska je najsocijalističkija zemlja u EU te je jasno je kako bismo se trebali okrenuti prvotno lokalnim zajednicama i to dugoročno gledajući, navodi Bakić. Potreba za poučavanjem koje će očvrsnuti karakter, razvijati znanja i vještine, kreativnost i inovativnost, a da pri tome imamo potporu koja će nas usmjeravati, zvuči pomalo nerealno. No, još je u renesasno doba engleski znanstvenik Francis Bacon, utemeljitelj novovjekovne znanost i filozofije rekao:
Cilj znanosti i filozofije jest opskrbiti ljudski život novim pronalascima i dobrima, ovladati prirodom, povećati čovjekovu moć nad prirodom, jer znanje je moć!
Dakle, eksperimentiranje, promatranje i pokušaji nisu sramota, nego kretanje i učenje, odnosno napredovanje. Kako inače pojasniti Makers pokret koji je u tako malo vremena napravio toliko mnogo. Krenuvši s donacijama školama u kojima se tada moralo pristupiti drugačijem načinu poučavanja i to programiranju, izrađivanju, ali i osvještavanju o vlasništvu napravljenoga.
Kroz igru – u kojoj kompeticija/natjecanje postaje komunikacija, korelacija/suodnos, kodeks/ponašanje – nastaje materijalni oblik truda u koji ste morali uložiti svoje ljudske kvalitete.
Govorimo o 1 100 robota koji su stigli u 200 hrvatskih škola i omogućili svima koji to žele sudjelovanje u promjenama. U drugoj fazi je brojka rasla na 1 800 robota u 320 škola diljem Hrvatske gdje je uključeno preko 8 000 djece, a sve to zahvaljujući Nenadu Bakiću koji želi pokrenuti ono što nam je najdragocjenije – našu djecu.
Zahvaljujući ovom poučnom i vrlo zanimljivom predavanju znamo kako je ovo tek početak promjena jer bit će vrlo teško pomaknuti neke duboko ukorijenjene (ne)radne navike i to prije svega onih koji bi na djecu trebali najbolje i najviše utjecati , a to su između ostalih i nastavnici koji bi trebali shvatiti kako realizacija znanja puno više traga ostavlja od bilo kakve ocjene.
Stvoriti kulturu uspjeha možemo samo ako to stvarno želimo, poručio je za kraj Croatian Maker Nenad Bakić.
